Memorija sa slučajnim pristupom je trajni dio memorijskog sistema računara koji privremeno čuva uputstva i podatke koje procesor treba izvršiti. Memorija sa slučajnim pristupom (RAM) je uređaj koji implementira funkcije dodijeljene memoriji s slučajnim pristupom.
Memorija sa slučajnim pristupom nosi ovo ime, jer se odlikuje brzim radom. To omogućava procesoru da gotovo trenutno čita potrebne podatke koji su potrebni za njegov rad. Podaci u RAM memoriji nalaze se samo kada računar radi. Kada se računar isključi, sve informacije u RAM memoriji se brišu. To je povezano sa potrebom da se sačuvaju rezultati rada s programima prije isključivanja računara. Količina RAM-a najneposrednije utječe na to koliko zadataka računalo može odjednom obraditi. RAM se naziva i uređajem sa slučajnim pristupom. To sugerira da procesor može pristupiti podacima smještenim u RAM-u, bez obzira na redoslijed kojim se nalaze u njemu. Na RAM se misli kada je u pitanju računarska memorija. Konkretno, RAM moduli koji pohranjuju podatke. RAM se naziva i RAM (Random Access Memory). Dodjeljuju se dinamička memorija s slučajnim pristupom (DRAM) i statička (SRAM). Dinamička memorija omogućava višestruko snimanje podataka, ali istovremeno zahtijeva stalno ažuriranje. Statički RAM ne zahtijeva takvo ažuriranje, iako je brži. RAM je hlapljiv. To znači da se informacije čuvaju u memoriji dok se računar ne isključi. Nakon isključivanja podaci u memoriji se brišu. Da bi se informacije sačuvale, prvo ih treba spremiti na tvrdi disk ili drugi uređaj za pohranu. Mnogi programi automatski spremaju sigurnosne kopije podataka kako se ne bi izgubili u slučaju neočekivanog isključivanja računara.
