Do sada su operativni sistemi porodice Linux okruženi mitovima koji sprečavaju obične korisnike da počnu raditi s ovim praktičnim i praktičnim OS-om. Sjetimo se glavnih od ovih mitova.
Danas, zahvaljujući uspostavljenim standardima na polju razvoja grafičkih korisničkih sučelja, većina najpopularnijih grafičkih ljuski koje se koriste za upravljanje datotekama i pokretanje programa i programa u OS-u zasnovanom na Linuxu i Windows OS-u praktično nema značajnih razlika. Ova činjenica čini rad korisnika u oba sistema dovoljno ugodnim i prosječan korisnik ne osjeća veliku nelagodu prilikom prelaska s jednog sistema na drugi.
Softver koji se koristi u dotičnim operativnim sistemima vrlo je sličan ili isti. Mnoge organizacije već dugo koriste standardni paket besplatnog softvera kao svoj korporativni standard. Uključuje programe prvobitno razvijene kao međuplatformski softver. Među njima su popularni poput LibreOffice (kancelarijski paket, analog Microsoft Officea), Gimp (uređivač rasterske grafike, analog Adobe Photoshop), Mozilla Firefox i Google Chrome (programi za pregledavanje Interneta), VLC (multimedijalni plejer) itd.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da za obučenog korisnika nema velike razlike u tome koji operativni sistem treba raditi.
Glavna razlika između razmatranih operativnih sistema je u njihovoj arhitekturi i ideologiji. Zahvaljujući svojoj arhitekturi, OS zasnovani na Linuxu mogu se uspješno oduprijeti zlonamjernom softveru, kojim se, nažalost, Windows ne može pohvaliti.
Razmotrimo ovo pitanje detaljnije. Postoji mit da operativni sistemi zasnovani na Linuxu nisu podložni zarazi zlonamjernim softverom, ali to nije slučaj. Korisnik može preuzeti i pokrenuti zlonamjeran softver koji će uspješno raditi u korisničkom profilu, ali, za razliku od operativnog sistema Windows, neće moći utjecati na performanse cijelog sistema. Zlonamjerni program morat će se zadovoljiti samo podacima korisnika koji ga je zbog svoje gluposti lansirao, pa je korisno instalirati antivirusni softver i na Linux operativne sisteme.
Zahvaljujući svojoj arhitekturi, Linux OS može raditi dugi niz godina bez ozbiljnijih kvarova, što ih čini idealnim rješenjem ne samo za kućnu upotrebu, već i za servere i radne stanice organizacija.
Druga važna razlika za korisnika OS-a Linux od OS-a Windows je ideologija i model licenciranja OS-a. Većina softvera napisanih pod Linux OS dolazi s GPL licencom, uključujući i sam OS, što vam omogućava upotrebu takvog softvera u lične i komercijalne svrhe, što vlasnika štedi od nepotrebnih glavobolja povezanih s raznim zakonodavnim aktima vezanim uz intelektualno vlasništvo prava i tantijeme. To čini operativni sistem zasnovan na Linuxu sve popularnijim kako za ličnu upotrebu (uključujući komercijalne svrhe) tako i u korporativnom sektoru.
Inače, još jedna "neprijatnost" za korisnike Linuxa (nedostatak raznih igara) takođe je prošlost. Za Linux sisteme danas možete pronaći sve više zanimljivih i lijepih igara, kao i uspješno pokretati igre napisane za Windows.
